Print

 Rajko Krajišnik

Rajko Krajišnik
                   Mi smo žrtve, zašto smo se predali?


Prema statistici F PIO u Srbiji je za oktobar mesec 2014. god. penziju primilo ukupno 1.730.443 penzionera svih kategorija prema stratifikaciji F PIO.


Prosečna penzija u RSD je bila 24.338,00 dinara ili 197,87 Eura ( 1 Euto = 123 RSD).
Koristeći jednakost : X bar = ∑xi /N), sledi : ∑xi = N * X bar, tako da je:
Ukupni isplaćeni iznos za penzije 342.402.615,70 Eura za mesec, što bi za godinu dana iznosilo 4.108.831.338 Eura.
Procenjeni BDP u Srbiji za 2014.godinu, cenama, iznosi 32.400.000.000 Eura. Recesiju od 1%, izveštaj MMF, jer smo već VIŠE PUTA konstatovali da naša službena statistika laže.


Relativni udeo isplaćenih penzija u ukupnom BDP se dobija :
(4.108.831.338 : 32.400.000.000) x 100 = 12,84%
Ovaj rezultat je jako bitan, drugo ovaj izračun važi za penzije pre smanjenja.


Teorija modernih javnih finansija je postavila postulat da udeo isplaćenih penzija u DBP ne bi smeo preći 10% od BDP. Takođe MMF cilja ovaj rezultat.


Nakon bacanja sidra na penzije, jakom progresijom za „velike penzije“, sve to znamo, objavljeno je da su penzije u proseku smanjene za 5% ( ja sam izračunao za 6%), nagodit ćemo se za broj 5,5%.

Iznos ukupne godišnje isplate za penzije umanjit ćemo za 5,5% i dobijamo cifru 3.882.945.662 Eura .
Ovaj iznos u procenjenom BDP je 11,98%.


Da bi penzije bile povećane mora udeo penzija u BDP pasti ispod 10%, ovo će vlastodršci braniti i to će im biti izgovor da se penzije dugo neće povećavati.


Privreda u 2014. bila je u recesiji 1%, onda trebaju 3% da bi se došlo na 10% udela u BDP.

Znaći državi stoje na raspolaganju više mehanizama za smanjenje gep-a udela sume penzija u BDP i broja 10%:
- povećanjem BDP , razvojem privrede - (teško)
- smanjenjem penzija – (desilo se)
- deprecijacijom kursa dinara – (oklevaju ne vodeći računa o spoljnotrgovinskom deficitu). Realno bi bilo danas: 1 Euro = 160 RSD. tada bi prosečna penzija u Srbiji bila 145 Eura. Mislim da je veća u državi Mijamare.
- zaduživanjem – (sigurno)
- povećanjem izvoza – (teško sa ovakvim kursom dinara)


O situaciji da prosečna penzija padne ispod 50% prosečne zarade sigurno neće voditi računa niti će taj podatak objavljivati.
Povećanje penzija od 0,5% može se očekivati sredinom 2016.godine, pa i u aprilu 2018.godine isto za toliko ili čak za 1% jer je izborna godina.
Ovakvim tempom povećanja penzija, oni penzioneri kojima je penzija progresivno smanjena neće doći na nominalni iznos penzije, pre smanjenja, za period ne manji od 8 – 10 godina.

Mogu se izračunati valorizovani neto gubici ove populacije po scenariju da su živeli u pravno uređenoj državi, da im penzija, kao stečena imovina, nije otimana nego povisivana po nekom protokolu kao i svugde u svetu.
Za penzionere sa „visokim penzijama“, preko 40.000 RSD ti nepovratni gubici su milijonski i nikada neće biti namireni.

Kada se krug zatvorio, igranka završena, sve je zapetljano, zamršeno, preprodato „X“ puta, ceh su platili najnemoćniji: penzioneri i druga lica sa fiksnim primanjima - sve vrste socijale.
Zar je moralo baš tako biti?
Nije, nikako, ali biće u istoriji zabeleženo da se olako poseglo izvrtati džepove najnemoćnijim i najugroženijim.
Ovo otimanje je jedna obična preraspodela, uzima nemoćnim da bi sebe i one oko sebe obezbedio, sve ide u običnu potrošnju.
Gola je laž da ovo i za jedan promil utiče na povećanje privredne aktivnosti. Ovo je već viđeno u Grčkoj. Da li je povečala BDP i zaposlenost, pa naravo da nije, samo je uzeto od jednih da bi potrošili drugi i namirile se strane banke a ovi kojima je uzeto su za toliko ostali uskračeni.
Kopija te situacije je u Srbiji, samo što Srbija nema niti sezonske povećane privredne aktivnosti, niti bilo kakvih sopstvenih brendova. Ima jednu neodgovornu, nedobronamernu, osionu i opasnu vlast. Rodili smo se u pogrešno vreme, što bi se reklo.

Jedan paradoksalni primer:
Penzioner sa penzijom od 50.000,00 dinara , pre smanjenja, oktobar 2014.
Penzija nakon smanjenja je 44.200,00 dinara, smanjenje 5.800,00 dinara
Nominalni gubitak zbog smanjenja penzije sa datumom 31.12.2017. god. je 5800 x 36 = 208.800 dinara.
Da je ovom penzioneru penzija usklađivana po stopi od 5,5% jedanput godišnje isti bi na dan 31.12.2017.god. imao penziju u visini od 58.712,07 dinara. Gubitak po ovom osnovu je 104.544,84 dinara.
Ukupno je oteto ovom čoveku, nominalni iznos, 313.344,84 dinara.

Sve je izračunato bez kapitalnog prinosa tj. bez varijante da je penzioner ovaj iznos od 5.800 din. koji mu je mesečno otiman, kao i onaj koji mu nije isplaćivan odsustvom usklađivanja penzije, takođe jedna vrsta otimanja, sam ulagao u banku po određenoj interesnoj u visini referentne kamatne stope NBS. Ukupan nepovratni gubitak ovog penzionera je 464.211,58 dinara. ( kompletan obračun koji sam radio postoji na forumu ovog sajta).

Kada bi 2018. godine ovom penzioneru bilo vršeno usklađivanje penzije po stopi rasta BDP koji sigurno u najboljoj varijanti ne može preći iznos od 1,5% ovaj penzioner za 9 godina (2026. godina) bi imao penziju:
44200 x 1.015 ^ 9 = 50.537,84 dinara. Znaći tek tada bi se vratio na penziju koju je imao oktobra meseca 2014. god. pre smanjenja.
Da je ovom penzioneru penzija usklađivana, kao u svakom normalnom svetu, godišnje prema rastu potrošačkih cena od recimo 5,5% isti bi 2026. godine imao penziju u visini od 95.060,38 dinara. Znači da će ovaj penzioner primati samo 53,16% penzije koja ga je sledovala po zakonu. Sve je ovo u nominalnim iznosima. Kapitalizovani gubitak ovog penzionera je preko dva miliona dinara za ovih devet godina.


Ovde je tajna njihove priče o održivosti F PIO i konsolidovanja javnih finansija. Pripremljeno je da stvarno postane održiv metodom: Ekstremno smanji penzije a onda nakon dizanja sidra (za 3-4 godine) povećavaj po 1% do 1,5% godišnje i tako će se penzije prepoloviti.

Još kada se penzioni staž digne na 67 godina, neće biti problema sa isplatama penzija, biće mizerne i neće se dugo primati. Ceh je platila ova generacija. Da li se moralo ovo desiti?

Novi Beograd, krajem oktobra 2015.godine autor. poznat administraciji sajta.

Hits: 1926